Prikazivanje znakova. Kodiranje

   

                        Слика1

Preuzmi Lekciju 2

Upoznajmo način na koji računar slova i ostale znakove pretvara u stanja bajtova,
tj. jedinice i nule pojedinih bitova unutar bajta.
Jedan bajt sadrži osam bitova.
Jednim bajtom možemo zapisati 256 različitih kombinacija.
Najveći broj koji se može prikazati jednim bajtom je 11111111, što je dekadno
255, a najmanji broj je 00000000, što je dekadno 0.
Bajtovi su osnova za zapisivanje, prikazivanje i obradu podataka
Da bismo omogućili unos i zapis teksta i ostalih znakova u računar, moramo svaki
od ovih znakova zapisati u obliku jedne od 256 mogućih kombinacija vrednosti bitova u
bajtu.
KODNI STANDARD
• Kodni standard ili kôd određuje koji znak treba zapisati kojom od
kombinacija nula i jedinica.
• Za svaki kodni standard postoji tablica u kojoj je zapisano koji znak je
prikazan kojim nizom nula i jedinica, a nazivamo je tablica kodova.
• Broj kojim je predstavljeno neko slovo je kodna vrednost tog slova.
• Kodiranje je pretvaranje slovnih i drugih znakova u njihove kodove
predviđene nekim kodnim standardom.
• Kodiranje je postupak kojim se podaci zabeleženi jednim skupom
znakova izražavaju nekim drugim skupom znakova.
• Svrha kodiranja je prikazati podatke u obliku prikladnom za obradu ili
prenos.
• Obrnuti postupak kodiranja nazivamo dekodiranje.
NORME KODIRANJA
Su međunarodna, univerzalna pravila za kodiranje
• Norme kodiranja omogućavaju da se npr., tekst uređivan na jednom
računaru ispravno prikaže i na nekom drugom računaru  ASCII norma ili ASCII kôd
• Jedan od najstarijih i najraširenijih međunarodnih kodova(Čitamo: “aski”)
• Reč ASCII je skraćenica od engleskih reči American Standard Code for
Information Interchange, što prevodimo kao Američki standardni kôd za razmenu
informacija.• Prihvaćen kao osnovna norma za kodiranje tekstova na računarima
Kodira slova engleske abecede (bez naših slova s dijakritičkim znakovima č, ć, š,
đ, ž i bez dž, lj, nj), jedan manji skup slova koja su zajednička velikom broju abeceda
poput švedske i finske (npr. å), sve standardne interpunkcijske znakove, znakove (npr. @,
§) i cifre brojeva.
UNICODE
• Postoje i novije norme nastale od ASCII-ja a napravljene su kada se javila
potreba za kodiranjem više od 256 simbola i znakova.
• Unicode je danas najviše upotrebljavana moderna norma koja je nastala
kao proširenje ASCII-ja na još jedan bajt, čime se dobila mogućnost kodiranja 65536
znakova (256 · 256).
• Sadrži tablice za sva slova (s raznim zarezima i crticama) za sve jezike
sveta osim za posebne abecede (npr. kineske).

kod1

kod2

 

 

 

 

Nedostaci binarnog predstavljanja brojeva
 Osnovni nedostatak kod binarnog predstavljanja brojeva je predugačak
zapis broja.
 Zbog toga se u računarskim sistemima najčešće koristi heksadecimalni
sistem predstavljanja brojeva. Pri tome, iako se brojevi korisniku predstavljaju
heksadecimalno, računar i dalje radi sa binarnim brojevima.
 Za predstavljanje brojeva izabran je heksadecimalni brojni sistem zbog
jednostavne konverzije brojeva između njega i binarnog brojnog sistema
Primer 1: Bajt kao dve četvorke bitova
• Bajt 01001001 zapisan kao dve četvorke bitova: 0100 1001
• Te dve četvorke bitova možemo, koristeći kraći zapis vrednosti, zapisati kao 49

Zadatak 1
Zapiši na isti način kao u prethodnom primeru bajt 01101111.
Rešenje (01101111)2 = 0110 1111 = (6F)16
Zadatak 2 (Uraditi u svesci)
Zadane bajtove zapiši u obliku dve četvorke bitova, a zatim i kraćim zapisom
vrednosti:
a) 10010001
b) 01010101
c) 11110000

kod 3

 

 

 

 

Primer 2
Pronađi u tablici binarni zapis i kraći zapis koji odgovara slovu A.
U tablici nađemo slovo A (65).
Binarni zapis slova A je 01000001.
Kraći zapis je 41.
Primer 3
Pomoću tablice napiši ime Iva kraćim zapisom i punim binarnim zapisom.
Kraći zapis: 49 76 61
Binarni zapis: 01001001 01110110 01100001

Primer 4
Napišimo zadatu rečenicu koristeći kraći zapis vrednosti:
Dobar dan
44 6F 62 61 72 20 64 61 6E
Zadatak3: Napišite istu rečenicu punim binarnim zapisom
ZNAKOVNA DATOTEKA
• Napišemo li neki tekst na računaru, on će ga na svoj disk snimiti kao niz
nula i jedinica, a takav niz znakova čini znakovnu datoteku.
• Znakovna datoteka se sastoji isključivo od znakova kodiranih prema
ASCII ili nekoj drugoj normi kodiranja slova i interpunkcijskih znakova.
EOF
Računar upotrebljava posebnu vrednost bajta da bi označilo kraj datoteke, a
nazivamo je EOF vrednost (engl. end of file = kraj datoteke).
Ponovite …
1. Što je kodni standard ili kôd ?
2. Što je tablica kodova ?
3. Što je kodiranje ?
4. Kako se zove obrnuti postupak od kodiranja ?
5. Što je ASCII ?
6. Što je Unicode ?
7. Što je znakovna datoteka ?
8. Što je EOF ?
Obavezno uradite domaći zadatak

1 thoughts on “Prikazivanje znakova. Kodiranje

Постави коментар